Važnost procjene opasnosti

Poslodavac je dužan izraditi procjenu opasnosti na temelju koje primjenjuje pravila kojima se otklanja ili na najmanju moguću mjeru smanjuju opasnosti i štetnosti te u tu svrhu osigurati sva potrebna materijalna sredstva (čl. 18. st. 1. ZZR). Da bi poslodavac mogao sagledati sve opasnosti, štetnosti i stupanj rizika u djelatnosti koju obavlja, potrebno je izraditi procjenu opasnosti. Zbog toga je procjena opasnosti glavno polazište za provođenje zaštite na radu.

Procjena opasnosti je elaborat posebno izrađen i čiji je sadržaj namijenjen tvrtki za koju se radi. Ona predstavlja temelj implementacije sustava zaštite na radu i njoj je izrađena potpuna analiza radnih procesa tvrtke i identificirane su sve moguće opasnosti koje mogu prouzročiti ozljedu na radu ili profesionalnu bolest te su navedene mjere koje je potrebno poduzeti i u kojim rokovima kako bi se identificirane opasnosti uklonile ili smanjile na prihvatljivu razinu.

Potencijalno opasni radni procesi na koje se odnosi procjena opasnosti su svi radni procesi u kojima se mogu javiti neke od sljedećih opasnosti:

• mehaničke opasnosti proizašle iz rukovanja alatima i strojevima na mehanizirani pogon te strojeva i uređaja koji se koriste za horizontalni i vertikalni transport;
• opasnosti od padova i rušenja zbog rada na visini ili od pada u dubinu, opasnosti od pada predmeta s neke visine ili od obrušavanja i odrona kod npr građevinarsktva
• opasnosti od električne struje
• opasnosti od plinova, para, dimova i aerosoli (kemijske štetnosti radnih procesa)
• opasnosti pri rukovanju opasnim radnim tvarima kao što su kiseline, lužine, toksični materijal
• opasnosti od buke
• opasnosti od vibracija
• opasnosti od nepovoljne mikroklime nastale zbog rada na preniskoj ili previsokoj temperaturi, vlažnosti i vjetru
• opasnosti od nedostatne ili neprilagođene rasvjete zbog koje nastaje naprezanje vidnih organa
• opasnosti od štetnih zračenja poput UV zračenja kod npr zavarivanja
• opasnosti od požara i eksplozija zbog rada s zapaljivim i/ili eksplozivnim tvarima
• biološke opasnosti (opasnosti zaraze) koje se javljaju kod rada u bolnicama, klinikama, ambulantama, veterinarskim stanicama, školama i vrtićima i slično
• opasnosti od teškog tjelesnog napora
• opasnosti od psihofizičkih napora ? rad u uvjetima velikog stresa i/ili trajne psihičke napetosti
• opasnosti zbog nefiziološkog položaja tijela.

Nakon analize procesa rada i svih radnih mjesta u tvrtki te identificiranja koje od navedenih opasnosti prijete na svakom radnom mjestu izrađuje se plan mjera za smanjivanje razine opasnosti, koji sadrži mjere koje će, nakon primjene, smanjiti vjerojatnosti nastanka rizika koji mogu ugroziti radnika i njegovo zdravlje.

Sadržaj procjene opasnosti može se podijeliti na 5 poglavlja:

1. OPĆI PODACI o radnoj skupini koja je izradila procjenu opasnosti, zaposlenim stručnjacima zaštite na radu i povjereniciam radnika kod poslodavca, datum izrade i završetka procjene itd.
2. PODACI O POSTOJEĆEM STANJU obuhvaćaju opće podatke o poslodavcu (datum početka rada, djelatnost, broj zaposlenih,...); opće podatke o radnom procesu, odnosno procesima po lokacijama s navedenim opasnostima po pojedinim radnim mjestima, zajedno s popisom opasnih radnih tvari; za svako radno mjesto se navodi naziv radnog mjesta, broj zaposlenih i broj mladeži, žena i invalida na tom mjestu, raspored radnog vremena, radi li se o radnom mjestu s posebnim uvjetima rada te kojim je opasnostima osoba na tom mjestu izložena; vrši se analiza broja ozlijeđenih u tvrtki i broja ljudi kod kojih se razvila profesionalna bolest te se računa odnos broja ozlijeđenih na 1000 radnika i broja profesionalnih bolesti na 10 000 radnika u tvrtki prema istim podacima za pripadajuću djelatnost u proteklih pet godina.
3. ANALIZA I PROCJENA PRIKUPLJENIH PODATAKA obuhvaća analizu primjene pravila zaštite na radu, usklađenost sredstava rada i radnog okoliša sa propisanim zahtijevima, analizu svih težih, skupnih i smrtnih ozljeda prema vrsti, usporedbu broja ozljeda na 1000 zaposlenih u odnosu na dotičnu djelatnost, načinu nastanka, i slično, analizu svih slučaja profesionalnih bolesti, analizu poremećaja koji su kao posljedicu mogli imati ozljedu zaposlenika, analizu podataka kako bi se mogao odrediti preostali rizik da dođe do ozlijede ili profesionalne bolesti.
4. PLAN MJERA ZA SMANJIVANJE OPASNOSTI sadrži primjenu osnovnih i posebnih pravila koje je poslodavac obavezan primjeniti kako bi smanjio opasnosti, rokove izvršenja predloženih mjera, odgovorne osobe i načine kontrole nad izvršenjem mjera, utvrđuje se provedba poslova zaštite na radu ovisno o opasnostima koje su utvrđene, izrađuje se za svaki proces, a služi kao podloga za postupanje ovlaštenika poslodavca u određenom procesu rada.
5. PRILOZI vezani uz procjenu opasnosti su: (i) popis poslova za koje je potrebno provoditi osposobljavanje za rad na siguran način, (ii) popis poslova s posebnim uvjetima rada, (iii) popis opasnih radnih tvari s naznakama KGVI i GVI (kratkotrajna granična vrijednost izloženosti i granična vrijednost izloženosti), (iv) popis strojeva i uređaja s povećanim opasnostima, (v) popis prostora i prostorija za koje je potrebno provesti ispitivanja radnog okoliša, (vi) popis radnih mjesta na kojima se moraju upotrebljavati osobna zaštitna sredstva s naznakom sredstva.

U određenim slučajevima potrebno je izraditi reviziju procjene opasnosti:

• nakon svake smrtne, skupne ili teže ozljede na radu,
• nakon utvrđenog slučaja profesionalne bolesti,
• nakon poremećaja u procesu rada koji je mogao izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje zaposlenika, tzv. nezgoda na radu (primjerice, pad tereta s dizalice koji srećom nije izazvao ozljedu jednog ili više zaposlenika),
• nakon izmjena u procesu rada koje utječu na sigurnost i zdravlje zaposlenika,
• na temelju izvršnog rješenja inspektora rada,
• najmanje svake dvije godine.

Procjenu opasnosti i reviziju procjene opasnosti može izraditi samo ovlaštena osoba.