Koje stvari iz zaštite na radu poslodavac može izraditi sam i uštedjeti

Zakon o zaštiti na radu obvezuje poslodavce na implementaciju sustava zaštite na radu i kontinuirano praćenje ispravnosti opreme, strojeva, objekata, instalacija i osposobljenosti radnika i primjerenosti rada radnicima. Ispunjavanje svih svojih obaveza stvara financijski teret svim poslodavcima, no neke stvari možete napraviti i sami i uštediti, u nekim slučajevima i više no što ste mislili, čak do te mjere da možda niste ni dužni primijenjivati odredbe Zakona o zaštiti na radu.

Popis obveza poslodavca

Postoji niz obveza koje Zakon o zaštiti na radu nalaže svim poslodavcima. Više o njima možete pogledati na našoj stranici obveze poslodavca. No, neke stvari možete napraviti i sami i, u nekim slučajevima, čak znatno i uštediti.

 

Oslobađanje obveza zaštite na radu

Kao osobe na radu su definirane i "osobe koje poslove obavljaju osobnim radom", što uključuje obrtnike bez zaposlenih radnika, npr. odvjetnički ured koji nema niti jednog zaposlenog radnika. U Zakonu o zaštiti na radu spominju se isključivo poslodavci, odnosno osobe koje zapošljavaju i navedene obaveze odnose se na poslodavce - njih. Dakle, na obrtnike koji nemaju zaposlenih radnika propisi Zakona se ne odnose te nisu dužni primjenjivati odredbe Zakona.

 

Procjena opasnosti i osposobljavanje radnika kod pripajanja društava (promjene vlasništva i imena društva)

Kod pripajanja dva srodna društva u novo društvo ili spajanje pod jedno društvo nije potrebno ponovno izrađivati procjenu opasnosti ako oba društva imaju važeće procjene opasnosti izrađene sukladno Zakonu o zaštiti na radu i Pravilniku o izradi procjene opasnosti. Također, nije potrebno ponovno osposobljavati zaposlenike ako su osposobljeni sukladno Zakonu o zaštiti na radu.

Vrijedi napomenuti da, ako je došlo do promjene organizacije, mjesta rada, tehnologije rada, sredstava rada i raspodjele radnika na nova radna mjesta za koje nije izrađena procjena opasnosti, odnosno za koje radnici nisu osposobljeni ili ne zadovoljavaju uvjete ako se radi o poslovima s posebnim uvjetima rada potrebno je napraviti reviziju procjene opasnosti i provesti potrebna osposobljavanja.

 

Revizija procjene opasnosti

Zakonom i Pravilnikom propisani su uvjeti kada se mora izrađivati revizija procjene opasnosti: nakon svake smrtne, grupne ili teže ozljede, nakon slučaja profesionalne bolesti, nakon poremećaja u radu koji je mogao imati štetne posljedice za sigurnost i zdravlje radnika, nakon izmjena u procesu rada koji utječu na sigurnost i zdravlje radnika, u slučaju da inspektor naloži reviziju procjene ili najmanje jednom u dvije godine.

Potrebnu reviziju procjene opasnosti može izraditi sam poslodavac, u rokovima i uvjetima propisanim Zakonom (čl. 22 Pravilnika o izradi procjene opasnosti), što za poslodavce može značiti značajnu uštedu. Revizija procjene opasnosti obavlja se prema važećoj procjeni opasnosti, a u obzir je potrebno uzeti sve promjene u procesu rada, promjene na radnim mjestima, ozljede na radu, poremećaje u procesu rada i ostale događaje i promjene koje su se dogodile od datuma izrade posljednje procjene opasnosti.

 

Zapošljavanje stručnjaka za zaštitu na radu

Poslodavac koji je obavezan zaposliti stručnjaka za zaštitu na radu nije dužan zaposliti istog na puno radno vrijeme jer Zakonom o zaštiti na radu (čl. 20 Zakona) nije propisano minimalno dnevno i tjedno radno vrijeme stručnjaka za zaštitu na radu.

 

Osposobljavanje pomoraca za rad na siguran način

Sigurnost i zdravlje pomoraca štiti se primjenom odredbi Pomorskog zakonika kojim je uređeno i osposobljavanje pomoraca te, sukladno čl. 2 Zakona o zaštiti na radu, nije ih potrebno dodatno osposobljavati. Inspekcijski nadzor obavljaju inspektori sigurnosti plovidbe.

 

Rukovatelj ručnom motornom kosilicom

Radnici koji rade sa mehaniziranim strojevima kod kojih se ne može primijeniti zaštita od mehaničkih opasnosti spada u poslove s posebnim uvjetima rada za koje radnik koji obavlja takve poslove mora ispunjavati određene uvjete glede dobi, stručne sposobnosti, zdravstvenog stanja i psihičke sposobnosti.

Međutim, ručna motorna kosilica posjeduje odgovarajuće zaštitne naprave koje onemogućuju pristup u opasni radni prostor ako se njome ispravno rukuje. Ovo znači da rukovatelji ručnom motornom kosilicom ne spadaju u poslove s posebnim uvjetima rada te za isti ne trebaju biti stručno osposobljeni. Radnici svejedno trebaju biti osposobljeni za rad na siguran način.

 

Rad u unajmljenim prostorima i s unajmljenom opremom

Ako radite u unajmljenim prostorima dužni ste provesti sve obveze koje proizlaze iz Zakona o zaštiti na radu. Međutim, obveze utvrđivanja ispravnosti iznajmljenih strojeva i prostora pripada vlasniku opreme i prostora, sukladno Zakonu o obveznim odnosima. Ukratko rečeno, ako radite u unajmljenom prostoru vlasnik prostora dužan je provesti ispitivanja instalacija (električnih i plinskih) jer je on vlasnik istih, kao i opreme ako ste istu unajmili.

 

Izrada pisanih akata

Zakonom o zaštiti na radu nije definirano tko ima pravo izrađivati pisane akte, na primjer Pravilnik o osposobljavanju radnika za rad na siguran način, upute za rad na siguran način i ostalih akata definiranih člankom 18. stavcima 2 i 5 Zakona o zaštiti na radu, što znači da ih može izrađivati i sam poslodavac. Poslodavac sa do 20 zaposlenih nije dužan izraditi navedene pisane akte.

 

Priznavanje statusa koordinatora za zaštitu na radu

Koordinatori za zaštitu na radu mogu biti samo osobe sa visokom stručnom spremom iz područja elektrotehnike, strojarstva, arhitekture i građevinarstva, pod uvjetom da imaju položeni stručni ispit iz graditeljstva za minimalno višu stručnu spremu te stručni ispit za stručnjaka za zaštitu na radu (opći i posebni dio). Navedeni stručni ispiti polažu se kod ovlaštenih ministarstva.

 

Organizacija prve pomoći radnicima koji rade sami

Prema Zakonu o zaštiti na radu vrijedi da na istoj lokaciji i u istoj smjeni na 20 radnika treba biti osposobljen bar jedan za pružanje prve pomoći te dodatno još jedan na daljnjih 50 radnika.

Kod rada samo jedne osobe (u poslovnici, u smjeni) nije riječ o istovremenom radu, što bi zahtijevalo minimalno dvije osobe, ta jedna osoba, kad radi sama na radilištu ili u radnim prostorijama, ne mora biti osposobljena za pružanje prve pomoći.

Također, osobe medicinske struke (doktori medicine, doktori stomatologije, doktori veterine, magistari farmacije, farmaceutski tehničari i medicinske sestre) nije potrebno osposobljavati za prvu pomoć jer se za njih smatra da su već osposobljeni za pružanje prve pomoći.

 

Izvor: Web stranice Ministarstva rada i mirovinskog sustava, www.mrms.hr.