Zaštita na radu – pravila, novosti i usluge za poslodavce

Zaštita na radu je skup mjera, postupaka i pravila kojima se sprječavaju ozljede na radu, profesionalne bolesti i rizici za zdravlje radnika. Obuhvaća procjenu rizika, osposobljavanja, ispitivanja, vođenje evidencija i kontinuirani nadzor sigurnosti. Zaštita na radu je ujedno i investicija u poslovanje – uredno posloženi sustavi zaštite na radu osiguravaju povjerenje radnika, bolju produktivnost i imidž korporativne izvrnosti.

Poslodavac je odgovoran za organiziranje, financiranje i provođenje svih mjera zaštite na radu. Radnik je dužan pridržavati se uputa, koristiti opremu i prijaviti uočene opasnosti. Sve mjere i osposobljavanja provode se o trošku poslodavca, radnici ne smiju snositi troškove zaštite na radu.

Da. Procjenu rizika mora imati svaki poslodavac, bez iznimke, bez obzira na broj radnika, djelatnost ili trajanje rada. Procjenu rizika izrađuje ovlaštena tvrtka ili, za svoje potrebe, ju može odraditi i sam poslodavac ako posjeduje potrebna znanja ili ima zaposlenog stručnjaka zaštite na radu.

Ovisi o vrsti osposobljavanja iz zaštite na radu. Osposobljavanje za rad na siguran način odrađuje se prije početka rada, a ponovno tek nakon promjene u radnom postupku, promjene radnih mjesta, uvođenja novih tehnologija ili nove radne opreme i nakon ozljede na radu. Osposobljavanje ovlaštenika poslodavca i povjerenika radnika provodi se periodički, najmanje jednom u 5 godina. Ostala osposobljavanja su trajna.

Ispitivanja prema Zakonu o zaštiti na radu, a koja se tiču svih poslodavaca uključuju ispitivanje električnih instalacija, ispitivanje radne opreme i ispitivanje parametara radnog okoliša (mjerenje buke, rasvjete, temperature zraka i brzine strujanja zraka, kemijskih i bioloških čimbenika). Može obuhvaćati i ispitivanje plinskih trošila (uz uvjerenja o ispitanoj plinskoj instalaciji), ispitivanje gromobrana te ispitivanje sustava zaštite od požara.

Odmah nakon ozljede na radu potrebno je ozlijeđenoj osobi pružiti prvu pomoći, zbrinuti ju i prevesti do najbliže medicinske ustanove i obavijestiti poslodavca. Nakon toga potrebno je ispuniti i prijaviti ozljedu na radu popunjavanjem OR obrasca, a u slučaju teže ili smrtne ozljede obavijestiti i Državni inspektorat. Ako je ozljeda nastala korištenjem radne opreme potrebno je istu staviti van pogona do ponovnog utvrđivanja ispravnosti.

Može, a kako točno ovisi o broju zaposlenih. Do 49 zaposlenih poslove zaštite na radu može raditi sam poslodavac, a od 50 i više zaposlenih potrebno je zaposliti određen broj stručnjaka zaštite na radu.

Ako poslodavac ima 50 ili više zaposlenih radnika za organiziranje sustava zaštite na radu dužan je zaposliti stručnjake zaštite na radu, ovisno o broju zaposlenih: 1 stručnjaka od 50 do 249 zaposlenih, 2 ako zapošljava između 250 i 499 radnika, a ako ima više od 500 zaposlenih tada treba zaposliti dodatnog stručnjaka na svakih daljnih 500 radnika.

Zakon o zaštiti na radu propisuje vođenje evidencija iz zaštite na radu: evidencije o obavljenim ispitivanjima radne opreme, radnog okoliša, električnih instalacija i ostalo, provedenim osposobljavanjima, evidencije radnih mjesta s posebnim uvjetima rada, evidencije o ozljedama na radu, inspekcijskim nadzorima. Za lakše vođenje evidencija iz Zaštite na radu pogledajte kako vam može pomoći programsko rješenje Evidpro.

Osnovni dokument i ono što traže uvijek je važeća procjena rizika, zatim osposobljenost radnika (pogotovo ako je radnik pretrpio ozljedu), ispravnost električnih instalacija, zapisnike o ispitivanju radne opreme i radnog okoliša, evakuacijske putove, plan evakuacije, opremu za gašenje i pregled vođenja evidencija.

Da. Radnik ima zakonsko pravo odbiti posao koji predstavlja izravnu i ozbiljnu opasnost po zdravlje ili život, uz obavezu da odmah obavijesti nadređene.

U slučaju nadzora inspektor može naložiti rokove za implementaciju i otklanjanje nesukladnosti, privremeno zabraniti rad, izraditi rješenja i izdati kazne za pravne osobe i odgovorne fizičke osobe u pravnoj osobi. U slučaju da se dogodila ozljeda, a da nisu ispunjene obveze prema zaštiti na radu moguće je podnošenje kaznene prijave poslodavca, a ozlijeđeni radnik može poslodavca tužiti za odštetu zbog pretrpljene ozljede, osobne ili materijalne štete i duševnih i fizičih boli.